John Coltrane A Love Supreme

John Coltrane A Love Supreme => povijest i značaj ovog albuma su zabilježeni na brojnim mjestima, posebice danas, u eri Interneta.

John Coltrane a love supreme

Album “A Love Supreme”

Općenito se smatra da je „A Love Supreme“ jedan od najznačajnijih albuma svih vremena. Album je snimljen 1964. i označava apsolutni vrh desetogodišnjeg razdoblja kojim se Coltrane (poznat među svojim kolegama pod nadimkom Trane)  nametnuo kao jednan od najplodnijih i najsveobuhvatnijih glazbenika dvadesetog stoljeća. Dizzy i Bird su bili kreatori žanra, Miles ga je odveo dalje, ali dubina i inventivnost Coltraneovog djela u razdoblju između 1957. i 1967. (koja je istovremeno i godina njegove prerane smrti) ostaje neprikosnovena.

Elvin Jones je bio Coltraneova srodna duša. Bez Elvina, Traneova nestvarno intenzivna glazbena potraga bi vjerojatno ostala zakinuta za dostojnog bubnjara. Jones se, međutim, pokazao pravim odabirom za ovog genijalca, te omogućio tlo s kojeg je Coltraneova glazba mogla poletjeti.

bubnjar Elvin Jones

Za neistrenirano uho, ovaj album će biti prezahtjevan kolač za progutati, te možda i nije najbolji odabir za početak studije Coltrane/Jonesove glazbene kombinacije. Ukoliko čovjek presluša Coltraneov repertoar standarda od sredine do konca ’50-tih godina, i “proradi” mjuzu Traneovog kvarteta iz ranih ’60-tih, čut će progresivnost Johnove ekstenzivne glazbene potrage.

Elvin Jones je bio dio Traneovog ansambla kroz gotovo čitav taj period.

Elvin

Elvinova svirka na „A Love Supreme“ je miljama daleko od bubnjanja kakvo se nalazi na većini jazz snimki. Jones je toliko prevazišao klasični „ting-a-ling“ swing ritam da, čak i kad poseže za tradicionalnim swing bubnjarskim patternima, svira ih emotivnije i osobnije nego bilo tko drugi.

Elvinova izvedba u skladbi „Pursuance“ je – barem meni – među najstrastvenijih 10 minuta bubnjarske povijesti. Bubnjarski solo pri završnom dijelu kompozicije je potpuno spaljen i, istovremeno, predivan. Najozbiljnije, ne znam postoji li ijedan drugi bubnjar koji može izvući takav feeling na instrumentu.

Album završava na timpanima i činelama, s glazbenicima potpuno uronjenima u glazbu koju izvode. Kod ovog albuma (i Elvinovog bubnjanja na njemu) nije stvar u jazzu, zakonitostima, žanrovima ili super tehnici. Ovo je mjuza u potrazi za nečim višim – umjetnost, glazba i sviranje bubnjeva u svom najboljem izdanju.

Saksofon je odsvirao John Coltrane. Bubanj – Elvin Jones. Kontrabas – Jimmy Garrison. McCoy Tyner na klaviru.

Evo cijelog albuma, slušajte i uživajte u istinskom remek djelu:

Napomena: postoji mogućnost da ćeš ispod uočiti plaćeni oglas. Ako želiš pomoći uredniku da pokrije troškove svog vremena za održavanje ovog bloga, klikni na oglas ispod. Tebi lako i besplatno, a meni koristi. Win win situacija. 😊