Premda udio električnih auta čini samo oko 3% svih auta na cestama diljem svijeta, očekuje se da će ove godine udio prodanih električnih automobila iznositi čak 17% u ukupnoj prodaji novih vozila. Ukoliko ste zainteresirani za električni auto i zanima vas što biste sve trebali uzeti u obzir prije kupnje, na pravom ste mjestu.
Ja sam novopečeni vlasnik električnog vozila. Sa svojim novim Volvom EX30 odvozio sam već preko 3.000 km, i baš sve na njemu mi se sviđa.
Napomena: ovo neće biti detaljni pregled svih električnih auta i usporedba jednog s drugim. Ovo je više svojevrsni sukus najbitnijih informacija koje sam osobno “isfiltrirao” nakon nabavke električnog auta. Dakle – evo informacija koje će vam možda biti korisne.
Autonomija
Otprilike mjesec dana prije kupnje, frend me pitao “a kolika mu je autonomija?” Pojma nisam imao što ga zanima. Onda mi je pojasnio da autonomija kod električnih vozila znači – koliko kilometara auto može napraviti bez dopunjavanja baterije. 😊
Autonomija električnog automobila ovisi o milijun parametara: težina vozila, veličina baterije, vremenski uvjeti po kojima se vozi, stil vožnje itd. itd.
Kao i kod vozila s unutarnjim izgaranjem, podaci proizvođača često nisu objektivni. Za moj automobil, tvornica navodi autonomiju od 450 km. Međutim u cca. mjesec dana koliko ga posjedujem, utvrdio sam da je u postojećim uvjetima (zima), njegova autonomija oko 360 km. Moguće je da ću, kad zatopli, moći prijeći i veću kilometražu bez dopunjavanja baterije, ali zasad je ovako.
Punjenje baterije
Odmah i u glavu: ako ste čuli mantru da se s električnim vozilom štede novci na gorivo, jer je punjenje strujom jeftinije od benzina ili dizela – to je točno, ali samo ako automobil u većini slučajeva punite kod kuće, na vlastitoj punionici.
Evo i primjera iz prakse:
Nedavno sam, probe radi, odvezao iz Pule do Zagreba i natrag. Tek toliko da vidim koliki će biti trošak. Ne računajući cestarine (koja košta jednako, neovisno radi li se o osobnom automobilu s motorom s unutarnjim izgaranjem, ili o električnom autu), evo presjeka troška, koristeći usporedbu s mojim drugim automobilom. Prešao sam ukupno 587 km.
Mazda CX5: €53,42 – računajući prosječnu potrošnju od 6,5 litara na 100 km + trenutnu cijenu dizela od €1,40 po litri.
Volvo EX30: €62,56 – računajući punjenje na HEP i Qelo punionicama (ukupno 77 kWh) i na mojoj kućnoj punonici (45 kWh).
Na prvi pogled, ovo izgleda poražavajuće za električni auto. Ali nije.
Kao što prije napisah, potpuni sam početnik u ovom sportu, i učim dok vozim. Primjerice, obzirom da sam na HEP punionicama koristio Plugsurfing aplikaciju (umjesto HEP-ove aplikacije Elen), to sam punjenje platio otprilike duplo.
Ukratko: u ovo doba godine (van ljetne sezone), čak i s punjenjem na autocesti (gdje je za vrijeme ljetne sezone skuplja tarifa punjenja), da sam na HEP-ovim punionicama koristio njihovu aplikaciju za naplatu punjenja, trošak punjenja baterije za tih 587 km od Pule do Zagreba i natrag električnim autom iznosio bi €41,14. Drugim riječima, umjesto da je 17% skuplje od vožnje dizelašem, vožnja bi ispala 23% povoljnija.
Korištenje punionica
Već vidim da neki vrte glavom, jer im je sve ovo zbunjujuće. Punionica? Aplikacija?
Ukratko: kao što benzinca ili dizelaša punimo gorivom, tako električni auto punimo strujom. Čak su te punionice često izgledom vrlo slične ovima na benzinskim postajama.
Neke od punonica na sebi imaju ugrađeni kabel kojeg uštekamo u svoj automobil za potrebu punjenja baterije, dok je kod drugih potrebno imati vlastiti kabel kojeg s jedne strane uštekamo u punionicu, a s druge u auto. (Kabel za punjenje izmjeničnom strujom uobičajeno dobivamo s električnim automobilom).
Za aktivaciju početka punjenja, potrebno je ili putem mobilne aplikacije skenirati QR kod koji se nalazi pored/iznad “pištolja” za punjenje, ili – još jednostavnije – upotrijebiti tzv. RFID karticu (veličinom je kao npr. kreditna kartica), koja također “otključava” punionicu i omogućava početak punjenja vozila.
Dakle, prije nego dođete na punionicu, poželjno je da na svoj pametni telefon instalirate jednu ili više aplikacija koje ćete koristiti na punionicama. Na njima trebate izraditi svoj korisnički račun i unijeti metodu plaćanja (podatke kreditne ili debitne kartice kojom ćete plaćati punjenja). Ja na svojem mobitelu trenutno imam aplikacije Qelo, Elen (HEP) i Plugsurfing. Veliki broj “univerzalnih” aplikacija kao što je Plugsurfing imaju prednost u tome što funkcioniraju na velikom broju punionica različitih proizvođača, ali nedostatak je – pogađate – što kod takvih aplikacija 1 kWh el. energije košta više nego da ste upotrijebili aplikaciju proizvođača punionice.
Opet primjer iz prakse:
Punionica HEP/Elen (kapacitet punjenja 55 kWh) s Plugsurfing aplikacijom: 1 kWh = €0,81
Punionica HEP/Elen (kapacitet punjenja 55 kWh) sa HEP/Elen aplikacijom: 1 kWh = €0,46
Punionica Qelo (kapacitet punjenja 100 kWh = dakle, skoro pa duplo brže punjenje nego kod HEP punionice navedene iznad) = €0,47
Faktori koji, dakle, utječu na cijenu punjenja su:
✅ marka punionice (cijena el. energije kod tog distributera),
✅ tip punjača (AC ili DC), kapacitet brzine punjenja (brže u pravilu znači i skuplje = doslovno “vrijeme je novac”),
✅ lokacija punionice = da li je punionica u gradu ili na autocesti (na autocesti su u pravilu skuplje),
✅ pa čak i da li prekomjerno zadržavamo punionicu = da li ostavimo svoj automobil spojen na punionicu i nakon što je do kraja napunjen.
Da ne zaboravim naglasiti ono što sam ranije napisao: kućno punjenje (na vlastitoj punionici) je daleko najpovoljnije. Dakle, uzevši sve u obzir što čini cijenu struje (sama energija + opskrba + prijenos + distribucija + pdv), 1 kWh preko kućne punionice – za vrijeme niske tarife (dakle, noću) košta cca. €0,12. Do the math. Kod kućne punionice, dakle, valja razmišljati i o vremenu u danu kada punimo vozilo, jer je punjenje za vrijeme niske tarife (po zimi = od 21 sat do 7 sati) osjetno jeftinije.
Kapaciteti punionica
Vjerojatno ste već popratili iz ovog teksta, da postoje punionice različite po kapacitetu, ali i po tipu: dakle, načelno imamo punionice s izmjeničnom strujom (AC), koje su u pravilu do 22 kWh kapaciteta. Ove od 50 kWh, 100 kWh kapaciteta i više, koriste istosmjernu struju za punjenje (DC).
Preporuka proizvođača električnih auta je da za svakodnevno punjenje koristimo AC punjače. DC punjenje je, naravno, dopušteno, ali ako želimo dugovječnost pune iskoristivosti baterije u svojem autu, punjenje istosmjernom strujom bi trebalo biti “izuzetak”, a ne pravilo.
Također, napomena: kod mojeg vozila sa 69 kWh-tnom NMC baterijom, proizođač predlaže svakodnevno punjenje do 90% kapaciteta baterije. Ako se spremamo na dulji put, onda je OK puniti na 100%.
Gušt u vožnji
Dakle to je nešto drugo. Nema zvuka motora (jer i nema motor, barem ne onaj na kojeg mislimo), čuju se samo gume. Super zvučna izolacija može značiti i dodatno guštanje u zvuku iz radija. A kako danas tehnologija u autima omogućuje povezane (ili već ugrađene) aplikacije tipa YouTube Music, Spotify i sl., nema razloga za ičim manjim od top gušta.
Električni auto ubrzava drugačije od “klasičnog”. Nema okretaja motora, pa okretni moment dobiješ odmah, i on se diže linearn. Kad stisneš gas do daske, a već voziš 100 na sat, svejedno će te “zalijepiti za stolicu”.
Kako to funkcionira u praksi, može se vidjeti u brojnim videima na YouTubeu, ali ovaj je baš fora 👇🏻
Osim činjenice da električni auto nema emisiju štetnih plinova, postoji još jedan štosni aspekt u vožnji: tzv. one pedal drive. Ovaj način vožnje omogućuje vozaču da koristi samo pedalu gasa i za ubrzavanje i usporavanje. Naime, kada pritisnete papučicu, auto ubrzava, a kada ju pustite, aktivira se regenerativno kočenje koje usporava vozilo i istovremeno puni bateriju. Ekološki! 🙌🏻
Troškovi i cijene
Električni auto je skuplji od “konvencionalnog” u klasi. Troškovi proizvodnje su skuplji, pa se to prenosi na prodajnu cijenu. Međutim, ukoliko imaš sreće, možeš “ubosti” državne poticaje za nabavku električnog auta i ušparati €9.000 od ukupne cijene.
Kućna punionica (tzv. wallbox) košta reda-veličine €1.000, uključujući trošak montaže. Jedino treba napomenuti da je poželjno imati trofaznu struju za ovu namjenu.
Moj električni auto
Vozim Volvo EX30 Twin Motor Performance Ultra AWD automatik. Auto je istih specifikacija i boje eksterijera kao što je vozilo koje se natječe s Teslom u videu iznad 👆🏻
Auto je bomba. Mali SUV (ili, bolje rečeno, povišeni hatchback) s 426 konjskih snaga, dostupnih odmah. Stisneš papučicu gasa i osjetiš organe kako se lijepe za kralježnicu 😄
Vozilo je bazirano na Android sustavu, dakle, Google karte su nativno ugrađene u tablet u vozilu… u biti, više-manje, sve je u tabletu. Ovo je istovremeno i najveća boljka ljubiteljima old-school auta, koji se mentalno jednostavno ne mogu (i ne žele) prebaciti u moderni sustav upravljanja vozilom.
Paket opreme Ultra sadrži u principu sve što čovjeku treba: panoramski krov (vidi sliku ispod za dojam kako to izgleda sa stražnje klupe), sustav za automatsko parkiranje, odličan zvuk sa Harman-Kardon sistemom, dinamički pilot assist s ugrađenim lane-assistom, što preneseno znači da auto doslovno vozi sam (posebno korisno na autocesti). Jedino što moraš je držati volan. Jer moraš. Zakonski.
Zaključak
Malo više vremena utrošenog na putovanje (zbog češćeg zaustavljanja na punonicama usput) je mala žrtva u usporedbi sa zadovoljstvom koje daje vožnja u električnom autu.
Ukoliko ste otvoreni za nešto novo, a posebno ako već niste vozili električni auto, odite do prodajnog centra marke čiji vas električni auto zanima. I probajte ga. Napravite đir po gradu, po otvorenoj cesti, slobodno dajte gas, probajte one pedal drive. Uživajte u tihoj vožnji i po prvi put bez problema čujte što ljudi na stražnjoj klupi govore. 😊 I u zadovoljstvu činjenicom da ne zagađujete okoliš za vrijeme vožnje.
Napomena: postoji mogućnost da ćeš u članku uočiti plaćene oglase. Ako želiš pomoći uredniku da pokrije troškove svog vremena za održavanje ovog bloga, klikni na oglas. Tebi lako i besplatno, a meni koristi. Win win situacija. 🙂